2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Zakonski bračnoimovinski režim je zajednica imovine (članak 159 talijanskoga Građanskog zakonika (CC).
Zakonska bračna stečevina omogućava postojanje zajednice imovine, osobne imovine i imovine isključene iz bračne stečevine.
Imovina koju su bračni drugovi stekli nakon njihovog braka, bilo da je pojedinačna ili zajednička, čini dio bračne stečevine s izuzetkom osobne imovine i imovine koja je isključena iz bračne stečevine (članak 177 CC).
Sljedeće je dio osobne imovine:
- a. imovina stečena prije braka ili usvajanja režima o zajednici imovine
- b. imovina stečena nakon braka bilo da je riječ o poklonu ili nasljedstvu, osim ukoliko nije pobliže navedeno u vjerodostojnoj javnobilježničkoj ispravi ili oporuci koja je pripisana toj zajednici imovine
- c. imovina za isključivo osobnu uporabu bračnih drugova i njezini pripadajući predmeti
- d. imovina potrebna bračnome drugu za obavljanje njegove/njezine profesije
- e. imovina dobivena kao kompenzacija za oštećenje naknadu štete kao i svaka mirovina povezana s parcijalnim oštećenjem ili totalnim gubitkom sposobnosti za rad
- f. imovina stečena uz cijenu prijenosa ili zamjene gore navedene imovine pod uvjetom da je to izrijekom navedeno u vrijeme stjecanja.
Za svaku imovinu naznačenu u c), d), f) iznad, gdje tu imovinu čine nekretnine ili pokretnine a koje su upisane u specijalnom imovinskom registru i stečene su nakon braka, da bi bile isključene iz zajedničke imovine, njihovo isključenje mora biti očitovano u aktu o stjecanju a uz sudjelovanje drugog bračnih drugova (članak 179 CC).
Sljedeće će se smatrati isključenim iz zajedničke imovine:
- plodovi osobne imovine bračnih drugova i utršci od njegovih/njezinih pojedinačnih aktivnosti pod uvjetom da oni još uvijek postoje u vrijeme razvrgnuća njihove zajednice (članak 177 lit. b) i c) CC)
- imovina namijenjena za rad poduzeća jednog od bračnih drugova ako je to poduzeće osnovano nakon njihova braka i također rasta vrijednosti poduzeća osnovanog prije njihovog braka pod uvjetom da oni još uvijek postoje u vrijeme razvrgnuća njihove zajednice (članak 178 CC).
Isključenje imovine primjenjuje se samo kada je režim zajednice imovine razvrgnut, a ovisno o njegovom prevladavajuće doktrinalnom tumačenju ne pokazuje stvarno suvlasništvo dobara ili prava, ali samo pravo kreditiranja jednog od bračnih drugova koji plaća drugi bračni drug (vlasnik), jednako polovini vrijednosti njegove imovine. Ne postigne li se sporazum o ovoj vrijednosti, odredit će ju sudac.
U smislu nasljedstva ovo predstavlja dugovanje pokojnog bračnih drugova koje ima platiti nadživjeli bračni drug.
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
U nedostatku dokazivanja suprotnoga pokretnine se smatraju dijelom zajednice imovine (članak 195 CC).
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Bračni drugovi ne trebaju sastaviti popis imovine.
2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Zajednicom imovine bračni drugovi mogu upravljati pojedinačno. Unatoč tome radnje izvanrednog upravljanja i ugovaranja ugovora kojima osobna prava izvanrednog upravljanja i ugovaranja ugovora kojima su dodijeljena ili stečena osobna prava uživanja pripadaju zajednički oboma bračnim drugovima. Također, ovlast zastupanja u sudskim postupcima za s njima povezanim sudskim postupcima, (članak 180 CC)
U slučaju javno registriranih pokretnina ili nekretnina sam čin raspolaganja (prodaja, itd.) u kojem nedostaje, gdje je potrebno, nužna suglasnost bio jedne bilo druge strane može biti poništen, a postupak može pokrenuti bračni drug čija je suglasnost nužna u roku od jedne godine od datuma spoznaje o tom činu. U svakom drugom slučaju bračni drug koji djeluje bez suglasnosti drugog bračnoga druga, na zahtjev ovog potonjeg treba ponovo uspostaviti režim zajednice imovine koji je vrijedio prije tog čina ili, ako je to nemoguće, platiti jednaki iznos, (članak 184 CC).
Bračni drug ne smije raspolagati njegovim/njezinim vlastitim dijelom njihove bračne stečevine sve dok se režim zajednice imovine zakonski ne razvrgne.
U slučaju da jedan bračni drug odbije dati suglasnost, da je odsutan ili na neki drugi način spriječen, drugi bračni drug može dobiti od suca odobrenje da izvrši potrebne radnje (članak 181 i 182 CC). Štoviše, sudac može isključiti jednog od bračnih drugova iz upravljanja ako dokaže da je on/ona loš upravitelj (članak 183 CC). U slučaju apsolutne ili relativne nemogućnosti ili lošeg upravljanja od strane jednog od bračnih drugova sudac može proglasiti pravno razdvajanje imovine koja predstavlja jedan od razloga razvrgnuća režima bračne stečevine (članak 193 CC).
Što se tiče osobne imovine i isključene imovine, njezin vlasnik bit će u mogućnosti voditi sve radnje upravljanja i raspolaganja sam (članak 185 CC).
Nema posebnih zakonskih odredbi vezano uz bračni dom ili neke specifične zaštite za bračnih drugova koji nije vlasnik.
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Uobičajene radnje upravljanja zajednicom imovine može obavljati svaki bračni drug odvojeno (članak 180 CC). Zajednicom imovine se odgovara za obveze ugovorene u interesu njihove obitelji, čak i ako su ih bračni drugovi napravili odvojeno (članak 186 CC).
2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Kada vjerovnici ne mogu dobiti potpunu zadovoljštinu bračnih drugova glede duga do vrijednosti koja odgovara njegovom dijelu duga, bračni drugovi su odgovorni za sve dugove što ih ugovori nakon braka jedan od bračnih drugova za izvršavanje radnji koji prelaze uobičajeno upravljanje bez suglasnosti druge strane (članak 189 CC).
Osobni vjerovnici jednog od bračnih drugova, čak i ako je njihov dug terećen prije braka, mogu dobiti zadovoljštinu subsidijarno iz zajedničke imovine sve do vrijednosti koje odgovaraju dijelu bračnih drugova u dugu. U slučajevima neosiguranih dugova vjerovnici zajednice imovine imaju presedan naspram osobnih vjerovnika bračnih drugova (članak 189 CC).
Vjerovnici dugova povezani sa zajednicom imovine mogu subsidijarno podnijeti tražbene zahtjeve prema osobnoj imovini svakoga od bračnih drugova do razmjera jedne polovine tražbine kada se zajednica imovine pokaže nedostatnom (članak 190 CC).